Habilis - Latest Comments

Re: Zašto u Hrvatskoj nema tehnoloških startupa?

Ivan Pavlović — Tue, 26 Apr 2011 06:46:53 -0000

Ima i odličnih primera, od kojih verovatno može mnogo toga da se nauči o pozicioniranju i razvoju proizvoda, npr http://www.ekobit.hr/ProductsD...

Re: Zašto u Hrvatskoj nema tehnoloških startupa?

Niko Vrdoljak — Tue, 26 Apr 2011 04:58:15 -0000

Dobro opažanje. No mislim da nije samo problem u IT sektoru nego općenito u društvu čiji je uzrok poprilično dubok. Jednostavno naše okruženje u kojem odrastamo i kojem se obrazujemo nas uopće ne potiče da budemo inovativni, da pokušamo svoje ideje realizirati, da budemo poduzetni. Dapače, okolina (a tu podrazumjevam i bližu okolinu kao i institucije, primjerice državne, obrazovne, financijske)često dobre ideje sasiječe u koraku i tjeraju nas u mediokritet.
Otprilike savjet odraslih mladom čovjeku bi bio: "...zaposli se ti sine u državnoj firmi", a nikad: "...pokušaj ostvariti svoje snove i želje, mi ćemo te podržati u tome".

Re: Lovci na lavove

Berislav Lopac — Thu, 31 Mar 2011 05:08:42 -0000

To je istina. Ali poanta je da ako bježiš od lavova, nemoj ni pokušavati postati lovac na njih. ;)

Re: Lovci na lavove

Stjepan Zlodi — Thu, 31 Mar 2011 05:06:52 -0000

Nije to tako samo s lavovima. Pitaj običnog domestic vulgaris lovca koliko puta je išao u lov, a koliko puta mu se posrećilo da upuca nešto. A ne radi se o lavovima već i o potpuno bezopasnim životinjama.

Investitori bi trebali znati da će od X projekata uspjeti samo jedan. Ako su sretni možda će X biti manji od 10.

Re: Hrvatski startup mitovi, dio treći

Berislav — Mon, 11 Oct 2010 04:48:28 -0000

Hvala na komentarima dečki! Ivane, predlažem ti i da pokreneš blog, imao bi što za pisati! ;)

U svakom slučaju, u pravu si što se tiče klime, i generalno kao i u našem konkretnom slučaju. Međutim, danas je to element s daleko manjim utjecajem nego nekad, zahvaljujući društvenim promjenama i napretku u tehnologiji.

Sad, složit ću se da su određene vrste biznisa vezane uz određenu lokaciju ili podneblje; ali ako govorimo o visoko tehnološkim, da ne kažem Web startupima, danas je lakše nego ikad podići sidro i preseliti se, pa čak i istovremeno raditi s više lokacija. Činjenica je da je poduzetnička klima u Hrvatskoj prilično loša; međutim, ako vaš projekt ima globalni potencijal (a morao bi, no to je tema za neki drugi post, a već sam i pisao o njoj) danas je vrlo lako osnovati tvrtku u nekoj povoljnijoj zemlji -- za nas je vrlo prikladna Velika Britanija, jer se sve može za mali trošak obaviti preko Interneta, Wizzair i druge kompanije su značajno srezale cijenu leta, a nema više ni vize.

Čak je lako moguće uzeti "best of both worlds" i postaviti poslovno sjedište firme negdje na zapadu a razvoj zadržati na istoku, gdje su troškovi ipak znatno manji -- kao što su uspješno dokazale firme poput Skypea i Zemante.

Tako da, po mom mišljenju, niti nezgodna klima nije dovoljan razlog da se ne pokuša iskoristiti određeni globalni potencijal.

Re: Ideje za startupe: Farmville uživo

Ivan — Fri, 08 Oct 2010 16:41:04 -0000

To bi za sobom povuklo mnoga etička pitanja, premda je ideja vizionarska.

Možda prije iskoristit neku platformu poput MMORPG koje su također popularne i prilično ispeglane.

Re: Hrvatski startup mitovi, dio treći

Ivan Skelin — Fri, 08 Oct 2010 08:57:25 -0000

Sve pohvale na objavljenoj sagi o Hrvatskim start-up mitovima. U spomenutoj metafori o poduzetničkoj ideji kao biljci nedostaje jedan bitan faktor, a to je klima. Klima nije nešto što možemo kontrolirati, a u velikoj mjeri utječe na rast naše biljke. Vaša biljka raste u jednom dobro opremljenom plasteniku i vi držite konce uspjeha u vlastitim rukama. Nažalost mi živimo u daleko surovijem podneblju. U podneblju korupcije, mita, kriminala, nepotizma, sporosti i nemoći instrumentarija vladajućih... Vi ste u hranidbenom lancu na višem položaju od mene te možete kontrolirati jedan pa i više faktora klime za razliku od mene koji ne mogu niti jedan, te samim time imate veće prilike za uspjeh uz pretpostavku da su nam ostale predispozicije iste (ovdje ne mislim na vas osobno). Pa bio ja i sposobniji od vas klima će satrati moju biljku bez obzira na vlastite kompetencije. Društvo je podbacilo u nagrađivanju uspješnih i kažnjavanju neuspjeha, pa smo postali društvo podobnih a ne društvo sposobnih, profit se generira uzimanjem i špekulacijama, a ne stvaranjem i inovacijama, korporacije rastu u jedinicama kvote a ne kapaciteti, kvaliteta je postala inačica riječi nekonkurentih dobara. Sad bi se volio vratiti na onaj primjer amerikanca koji se čudi kako su Hrvati bogati i imaju kapital, a boje se ulagati. Mislim da bi se i ja čudio da dolazim iz jednog poduzetničkog inkubatora koji počiva na dijametralno suprotnim vrijednostima. Rekao bi da je amerikancima najvažnije biti zdrav, a hrvatima imati krov nad glavom.

Naime zašto pišem ovaj dosadan uvod?! Jasno je da Hrvati imaju kapitala i da se do kapitala može doći na tržištu novca. Većina Hrvata ima u svojoj glavi neku ideju ili bar mašta o nekom poduzetničkom pothvatu. Znači imamo sve predispozicije da budemo poduzetnici, bilo uspješni bilo propali, to sad nije ni bitno. Pitanje je zašto se tako teško motiviramo na rizik i ulaganje. Kod nas će prije uložiti netko tko ne zna što radi, a zna gdje će plasirati svoj proizvod ili uslugu nego netko tko zna a nema tržište. To je najveći paradox hrvatskog poduzetništva. Nastala situacija na tržištu je kompromis između frontova moći i kapitala čija cijena se naplaćuje društvenom degradacijom.

Iz napisanog možda će zvučati da sam pesimist iako sam optimist. Post je raelnost koju živimo. Naravno ovaj članak koji sam pročitao je super za sve koji ulažu IT bussines i uživaju blagodati jedne puno zdravije poduzetničke klime. Ako želimo plivati u našoj bari morat ćemo još kojekakve varijable ukalkulirati u naš investicijski plan i operativni program.

Re: Hrvatski startup mitovi, dio treći

Hrvoje — Thu, 07 Oct 2010 14:03:19 -0000

Vrlo dobar članak i zanimljivo štivo!!

Pobija sve najčešće isprike da se digne guzica iz fotelje i zapne za nešto!

Re: Moj nimalo skroman komentar gospodarskog programa SDP-a

Berislav — Mon, 27 Sep 2010 19:13:06 -0000

Ja se ne slažem. Ljudi se uvijek prilagode kad nemaju izbora. To ne znači da svi sad moraju postati informatičari, ali tu su turizam, prirodna bogatstva, poljoprivreda...

To i jest poanta pojma "poticaj", da potiče ljude da se bave nečim, a ne da im osigurava egzistenciju tamo gdje to nema smisla...

Re: Moj nimalo skroman komentar gospodarskog programa SDP-a

Davorin Ruševljan — Sun, 26 Sep 2010 17:30:19 -0000

Sa dosta toga napisanog se u nacelu slazem, ali zelio bih prokomentirati industriju kao jedan od strateških pravaca ili ne. Da imamo pred sobom cist list papira, vrlo vjerojatno bih se slozio da u toj varijanti industrija ne bi bila jedan od strateških pravaca, nego neke moderne i fensi-šmensi tehnologije. No mi nemamo pred sobom cist list papira, i bojim se da nemamo ljude koji bi (barem u znacajnom broju) mogli raditi u tim fensi smensi tehnologijama, vec imamo ogroman broj ljudi, koji vjerojatno jedino u industriji mogu raditi. Moze se (i treba) raditi da se ti omjeri u buducnosti promjene, ali to je proces cije se trajanje mjeri u desetljecima, sto znaci da do tada ne mozemo zaboraviti industriju.

Re: S konja na Twitter

Vedran — Thu, 02 Sep 2010 16:50:28 -0000

Ako je poslovni onda ću followati :)

Re: Hrvatski startup mitovi, dio prvi

Berislav — Tue, 13 Jul 2010 17:48:14 -0000

Slobodno napiši, uvijek su zanimljiva konkretna osobna iskustva. Možeš dobiti i guest post ako je potrebno.

Re: Hrvatski startup mitovi, dio prvi

Željko — Mon, 12 Jul 2010 04:31:14 -0000

Ne, jer nema smisla, došao sam do nekih ljudi koji su u Crane-u i vidio da nije to to, jer bi nam projekt pokopali do kraja, problem je najveći što investitiori, partneri itd... nisu tehnički nastrojeni i ne kuže neke stvari što se tiče financiranja, budem tu napisao kako je brdo došlo do Muhameda

Re: Hrvatski startup mitovi, dio prvi

Berislav — Fri, 09 Jul 2010 13:15:50 -0000

Željko, tako sam i napisao -- teško je, u Hrvatskoj naročito ali i u svijetu. Ukratko, koliko se sjećam nisi prijavio projekt na CRANE, je li tako?

Re: Hrvatski startup mitovi, dio prvi

Željko — Fri, 09 Jul 2010 05:27:50 -0000

Pozdrav Berislavu i ekipi,

Evo ovako već tri godine tražim ulagače, partnere itd.. al bezuspješno, iako moj projekt nosi odmah novce i postoji već pilot projekt, tako da u Hrvatskoj je teško doć do nekog tko bi investirao, ali možeš doć samo ako imaš neko debelo poznanstvo ili vezu...
Drugo što se tiče Bicroa, točno jest da daju neku vrst investicije, ali su tromi, a drugo opet daju po preporuci.... Hipersfera - zašto je prošla, zato što je 25% vlasnik država...

Re: Je li Kolektiva startup?

Berislav — Wed, 23 Jun 2010 17:18:44 -0000

Pa followaj me. A ako misliš da je ono bio rant -- ili da se u 140 znakova uopće može rantati -- think again. ;)

Re: Je li Kolektiva startup?

Vedran — Wed, 23 Jun 2010 10:01:49 -0000

Podsjetit ću te čim opet otvoriš svoj twitter feed za nepratitelje ;)

Re: Je li Kolektiva startup?

Berislav — Wed, 23 Jun 2010 06:10:46 -0000

Sjeti me, gdje sam rantao?

Ustvari, Kolektiva je jako dobar primjer sliver businessa. Što nam i dalje ne odgovara na pitanje je li ona startup ili nije... ;)

Re: Je li Kolektiva startup?

Vedran — Wed, 23 Jun 2010 03:20:42 -0000

Sve je to u redu Berislave, poanta je samo u tome da se ti osobno konačno trebaš odlučiti da li je Kolektiva startup ili ne. :-) Ovako malo rantaš da nije, pa napipšeš blog entry u kojem ih uzimaš za primjer u bilo kojem kontekstu drugim startupima...

Zapravo se i ne moraš odlučiti, živimo u demokraciji. Ali onda junački otrpi povremena podbadanja. :-)

Re: Hrvatski startup mitovi, dio prvi

Berislav — Mon, 21 Jun 2010 14:57:57 -0000

Moram priznati da nisam previše upućen u priču oko električnog automobila XD, ali moramo biti svjesni da su stvari tu jako rijetko jednostavne. Konkretno, često se nabacujemo izrazima tipa "pronaći ulagače", ali moramo pritom i definirati što to konkretno znači. Odnosno, za što će se taj novac potrošiti?

Kad je riječ o softveru, uključujući i Web startupe, troškovi su relativno mali -- i Google je počeo kao, kako je to jedan iskusni VC sažeo, "two guys in a room". No kad je u pitanju neki fizički proizvod, a posebno tako složen kao automobil, stvari su daleko kompleksnije: potrebno je napraviti nekoliko prototipa, pa organizirati serijsku proizvodnju, dostaviti proizvode na tržište...

Vidimo da je u problemima i mezimac među američkim proizvođačima električnih automobila, kalifornijski Tesla Motors, te pregovara s Toyotom da preuzme njihovu proizvodnju. Uglavnom, naći kapital za proizvodnju automobila daleko je teže i kompleksnije nego za Web startup.

Re: Hrvatski startup mitovi, dio prvi

Goran Duškić — Mon, 21 Jun 2010 11:07:57 -0000

Ovo je česta diskusija između mene i mog poslovnog partnera i kolege. Trošiti vrijeme na ulagače ili ne...?

Na kraju mislim da se sve svodi na razinu poduzetničkog duha za taj jedan projekt i da li si doslovno spreman prodati kuću dok se ne počne događati povrat investicije. Ako jesi, onda zaista imaš ideju vrijednu ulaganja. S druge strane, ako stvarno nisi u mogućnosti ni na koji način doći do financijskih sredstva (pozajmice, krediti, prodaja nekretnina, pokretnina, vrijednosti) onda si zaista ostavljen na milost i nemilost gore navedenoj problematici.

Da li imaš želudac za to? "Poduzetnici" vole strane ulagače jer prenose odgovornost na drugoga. Vjerujem da je to slučaj kod nas. To je naravno krivo, ulagači bi trebali pomoći realizirati ideju, koju poduzetnik jednostavno ne može financirati, ali želi zadržati odgovornost.

Puno je tu faktora koji su jednostavno nejasni. (Hrvatski auto na struju ne može pronaći ulagače???). Svi mi imamo ideje (ja i kolega imamo njih deset zapisano koje čekaju svijetlo dana) i teško je biti objektivan u vezi svojih ideja.

@mej Zakopajte se u podrum i razvijte nesto na podrucju u kojem ste stvarno dobri. Novac ce doci s vremenom, samo se trudite i volite ono sto radite.

Upravo tako mi radimo, ali treba biti otvoren na svakakve opcije.

Re: Hrvatski startup mitovi, dio prvi

Berislav — Mon, 21 Jun 2010 09:08:40 -0000

@mejt: Na veliku većinu tvojih pitanja nije uopće teško naći odgovor, bilo na Internetu ili klasičnim telefonskim pozivom. Ali da, ti si lijen... ;)

Re: Hrvatski startup mitovi, dio prvi

mejt — Mon, 21 Jun 2010 07:56:55 -0000

1. Koliko je firmi dobilo novac od Bicroa? Nadalje oni koji su dobili dali su danas uspjesni? Jedni zaradjuju kao developeri, a okolo reklamiraju kopiju web servisa koji su napravili (okej nije 100% kopija, ali 99% je)? Drugi su 700k€ na trazilicu a sada su dobili jos 400k€ za novu socijalnu mrezu koja je povezivati ljude istog interesa (meni je ideja apsurdna da ces sherati informaciju o necemu koja te zanima ispod cijene prijateljima, to drzim za sebe? jos jedna social mreza? ionako i ovo mi je previse.... ). prema fini firma posluje s gubitkom? sto ce nakom bicroa?
Izgleda mi da samo spomenes social u nazivu proizvoda i siguran sam da novac ces dobiti od Bicroa. Tko kontrolira na sto se trose nasi novci? (ipak su to novci poreznih obveznika?) Postoje li neki izvjestaji? (priznajem lijen sam traziti na stranicama od bicroa ako tako nesto postoji)
2. Koji su to poslovni anđeli? Gdje su ti projekti koje oni supportaju (listu projekata molim i koliko su novaca ulozili)? Znam jednu pricu da je ex osnivac telekoma u HR koji je clan cranea, glatko odbio jedan startup bez ikakve prezentacije.
3. tu se slazem. 99% hrvata nije spremno riskirati nista kada ulaze u poduzetnicke vode. a jos su mi bolji oni koji cuju kako se obogatiti na internetu pa izmisljaju svakakve ideje koje bi im mogle donijeti milijune, uopce se ne pitajuci dali imaju resursa za realizaciju ideje, dali imaju znanje ili novce kojim su sposobni financirati projekt. nadalje mislim da neki projekti i ne trebaju ogromne investicije za pocetak. grupica entuzijasta moze cuda napraviti, ili jedan leader koji ce "prodati" ideju grupici prijetelja/entuzijasta.
kod racunalnog koda nema kupnje materijala, skupih strojeva, carinjenja, problema oko izvoza i sl. zavrzlama koje pogadjaju ostale biznise. napraviti aplikaciju ili servis, te je izvesti u svijet nikada nije bilo lakse.
php/mysql je besplatan, MS ima biz spark za smjesnu cijenu, serveri su bagatela danas. samo treba volje.
4. seedcamp daje premalo novaca, venture fondovi traze 500k$ kvartalno, velika je rupa u sredini. nazalost nitko u hrvata je ne zadovoljava sada. vidio sam dosta zanimljivih projekata, neke HR firme su uspjesne vanka, ali za to im je trebalo mnogo truda, znoja i godina, nitko preko noci nije poceo izvoziti domaci kod vanka (ne govorim o luckerima van nasih prostora:) ). Gdje su ti novi startupi s seedcampa, startupi u koje je crane ulozio i ostali?

Moja preporuka? Zaboravite fondove, kredite, investitore i sl. Mi smo jos prezeleni za to. Zakopajte se u podrum i razvijte nesto na podrucju u kojem ste stvarno dobri. Novac ce doci s vremenom, samo se trudite i volite ono sto radite.

Re: Hrvatski startup mitovi, dio prvi

Dražen — Sun, 20 Jun 2010 14:01:33 -0000

Dodao bi i 5. Investicija vlastitog vremena. Prečesto 'startup' asociramo sa 'fensi' investicijama, a zaboravljamo da je to ustvari poduzetnički poduhvat i može se pokrenuti sa puno manje glamura.

Re: Hrvatski startup mitovi, dio prvi

Berislav — Sun, 20 Jun 2010 13:20:00 -0000

;)